Rabidrant Tagor je kazao: „Nemojte limitirati djecu samo na ono što ste vi naučili, jer djeca su rođena u drugom vremenu.” Upravo zato, Muzej grada Zenice rad sa djecom smatra vrlo važnim segmentom. Godina 2019. je skoro iza njih, a oni su je kako kažu proveli u dobrom raspoloženju, družeći se s djecom iz našeg grada, ali i iz drugih gradova Bosne i Hercegovine. Surađivali su i na projektima s drugim muzejima, ustanovama kulture, nevladinim organizacijama, umjetnicima, i tako dalje. Ove godine, u Muzeju grada Zenice, pod rukovodstvom pedagoginje i muzejske edukatorice, Lejle Agić realizirano je pet programa koji predstavljaju svojevrsni put kroz vrijeme, sve od srednjeg vijeka do danas.
Prva u nizu tematskih radionica jeste “Elementi odijevanja i kićenja u srednjem vijeku”. Putem edukativno i kreativno stimulativnog izlaganja taktilne replike i odgovarajućih crteža, replika elemenata nošnje i nakita nastojali su istaknuti bogatstvo bosanskog naslijeđa i kulture i povezati muzejske eksponate sa nastavnom građom koja se obrađuje u školama. U okviru radionica izrađivali su repliku srednjovjekovnog prstenastog broša. “Na ovaj način nastojali smo djeci približiti to historijsko vrijeme, te kako je Bosna i u srednjem vijeku imala bogatu kulturu i umjetnost izraženu kroz nakit i ukrašavanje”, ističe muzejska pedagoginja Lejla Agić.
Drugi niz radionica se odnosio na bosančicu, pa su i same radionice tako naslovljene “Učimo bosančicu”. Bosančicu su kroz igru i zabavu pokušali pretvoriti u jezik razumljiv današnjim generacijama. Kao što znamo, u savremenim zapadnim zemljama svaku sitnicu iz vlastitih tradicija one pokušavaju da očuvaju, oplemene i pretvore u moderan način kroz koji komuniciraju sa širom publikom. U Muzeju grada Zenice pokušavaju uraditi to isto. Baš zbog toga ih i zanimaju djeca i nove generacije, i baš zbog toga je i rođena ideja o radionici “Učimo bosančicu” za djecu. Upravo će djeca biti ta koja će sutra imati zadatak da očuvaju ovo autentično bosansko pismo, a to će biti u stanju dobro uraditi samo ako od malih nogu razvijaju ljubav i odnos prema vlastitoj tradiciji. Od interaktivnih sadržaja na radionicama uradili su programiranje igre/kviza znanja koja je sada dostupna na postojećem dodirnom ekranu u muzejskom kutku za djecu. Također su imali edukativne radne listove i bojanke/slovarica Bosančice koje su djece nakon radionice mogla ponijeti kući za daljnu edukaciju. Ovu radionicu Muzej grada Zenice je realizirao zajedno sa njihovim kolegama i u Zavičajnom muzeju u Visokom, za Međunarodni dan i Evropsku noć muzeja.
Treća tematska radionica je „Industrijsko naslijeđe“. U ovoj radionici Muzej grada Zenice je surađivao sa CHwB BiH i EU BiH. Radionice je realizirala pedagoginja i edukatorica Lejla Agić i to u nekoliko gradova Bosne i Hercegovine, Bihaću, Mostaru, itd. Ovaj put se radilo sa djecom srednjoškolskog uzrasta, i oni su izrađivali logo i reklamu za proizvode lokalnih industrija. Ovo je jedna kvalitetna priča koju su odradili. Djeca su se educirala šta je industrijska baština, šta ona znači za jedan grad i kako je sami mogu interpretirati.
Četvrta vrsta radionica jeste o inkluzivnosti djece koja uče po prilagođenom programu. Radionica nosi naziv „Tinkering and making for human rights“ i podržana je od strane Američke ambasade u BiH. Nosilac samog projekta je BMN (Balkanska mreža muzeja), a suradnici Muzej grada Zenice i Muzej Hercegovine iz Trebinja. Radi se o inkluzivnim radionicama. Muzejska pedagoginja, Lejla Agić kaže da je ovo je prva takva radionica, gdje su u isto vrijeme družila i tipičnog razvoja djeca i djeca sa poteškoćama u razvoju i invaliditetom, a obrađivao se 30. član Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom koji upravo govori o jednakim pravima pristupa kulturi, razonodi, sadržajima sporta i zabave za djecu sa invaliditetom.
Posljednji niz radionica koji je predvodila pedagoginja Muzeja grada Zenica je ujedno i najzanimljiviji od tematskih nizova. Radilo se o obilježavanju pedesetogdišnjice najintrigantnije čovjekove pustolovine ikada – slijetanja na Mjesec prve ljudske posade. I ovo je jedan od projekata koji je potpomogla Američka ambasada u BiH. U Muzeju grada Zenice organizirali su svakodnevnu projekciju dokumentarnog filma o putu na Mjesec, a na radionicama su izrađivali privjeske za ključeve i magnete sa malim astronautima kako bi djeca imala podsjetnik da njihovi mali koraci su zapravo velike stvari za buduće čovječanstvo.
I kako Muzej grada Zenice posebno naglašava suradnju i drage prijatelje, za kraj godine izdvajaju radionicu “Kraljevi i kraljice Bosne”, koju je ralizirao poznati autor knjige “Kraljevi i kraljice Bosne”, illustrator Emir Durmišević. On je zajedno sa pedgoškim odjeljenjem Muzeja grada Zenica napravio radionicu za djecu na kojoj im je pokazao kako na zanimljiv način nacrtati kraljeve i kraljice, te ih približio djeci, kako bi ih djeca osjećala svojim.
Na ovom putu kroz vrijeme Muzeja grada Zenice, možemo reći da su oni postali bogatiji za 500 novih prijatelja, učenika iz različitih krajeva BiH koji su se družili s njima, prošli kroz njihovu ustanovu i vjerujemo opet će se vratiti. Za uposlenike Muzeja grada Zenice, muzej nije samo prostor u kojem su izloženi eksponati, on je zapravo put na kojem se različite generacije druže, uče i čuvaju od zaborava svoje blago bosansko.