Srednji vijek i osmanska uprava (VI stoljeće – 1878)
U srednjem vijeku, zeničko područje je bilo jedan od centara
srednjovjekovne bosanske države. U selu Janjići (nedaleko od grada),
neko vrijeme je bilo i sjedište crkve bosanske. godine 1203. na Bilinom
polju, ban Kulin se odrekao “krivoga nauka” spasivši tako za izvjesno
vrijeme zemlju Bosnu od ugarske vojne intervencije.
Samo ime Zenica, pominje se u dubrovačkom trgovačkom dokumentu 20.03.1436. pa se taj dan slavi i kao Dan grada Zenice. U neposrednoj blizini grada nalazi se i srednjovjekovna utvrda-grad Vranduk.
Dolaskom osmanlija, Zenica gubi na značaju, jer je ostala izvan glavnih komunikacija. Formira se nahija Brod,a kasnije i Vrandučka kapetanija. Zenica je kasaba sa nekoliko hiljada stanovnika. Izgrađeno je nekoliko džamija i mdresa. Pred kraj osmanske uprave Zenicu naseljavaju u Jevreji.
Austro-ugarska uprava, Kraljevina Jugoslavija, NDH (1878-1945)
Dolaskom Austro-ugarske vlast, Zenica dobija na značenju. Posebno se
razvija komunikacijska infrastruktura i privreda. Izgrađena je
željeznička pruga Brod-Sarajevo (kroz Zenicu), Pozorište, Željezara
(1892.), prva tvornica papira u BiH (1885.) Kazneno-popravni zavod
(1892.), tri kršćanske bogomolje, sinagoga, a i mnogi stambeni objekti.
Razvija se i rudarstvo, otvoreno je prvo rudarsko okno “Barbara” 1891.
godine. U toku 1918-1941, u Zenici dolazi do stagnacije na svim poljima
društvenog razvoja.