Dokumentarna izložba "Domovina velikih kćeri – značajne Austrijanke iz okvira dva stoljeća" otvorena je u Muzeju grada Zenice u okviru programa MKM Zeničko proljeće. Izložbu je otvorio ambassador R  Austrije u BiH, njegova ekselencija Martin Pammer.


Prečesto su austrijske žene u službenoj historiji svoje zemlje bile zaboravljene, previđalo ih se ili su bile potisnute na marginu. Utoliko je važniji pokušaj ove izložbe, da se na temelju biografija značajnih Austrijanki osvrne na posljednjih 200 godina, da se prisjeti Austrijanki, koje su svojim talentom, snagom volje i borbenim duhom obilježile i obogatile svoju zemlju. Njihovi životi i njihova djela čine najmanje polovinu duhovnog identiteta Austrije i treba da se cijene kao uzor, uz svijest o propustima, djelimično skandaloznim propustima. 


Izložba svojim hronološkim predstavljanjem prikazuje reviju životnih priča aristokratkinja, umjetnica, salonskih dama, naučnica, boraca za prava žena, političarki, glumica, muzičarki, režiserki i drugih. Luk se pritom proteže od početka 19. stoljeća do sadašnjosti. Nit vodilju čini emancipacija žene, sa svim trijumfima i protuudarcima. Ona je, od poriva za slobodom u vremenu bidermajera sve do 21. stoljeća, mnogo toga prouzročila i polučila. Pokazuje se, međutim, jasno i to, da jednakopravnost još nije postignuta i da još ima dosta toga da se uradi.


Naravno, i u Austriji je put do ravnopravnosti žena i muškaraca bio veoma dug, ali su još prije mnogo decenija, pa i mnogo stoljeća, dok je austrijsko društvo bilo bez sumnje veoma patrijarhalno – žene ipak pridonosile nauci, umjetnosti i politici. Od druge polovine 20. vijeka politika u Austriji nije zanimanje isključivo rezervisano za muškarce, a početkom 21. stoljeća Austrija dobija i svoju prvu vicekancelarku - naglasio je otvarajući izložbu Til i dodao da se trenutno na univerzitetima u ovoj zemlji školuje više žena nego muškaraca.


Izložba predstavlja dame iz svijeta književnosti, pozorišta, muzike, filma, nauke, politike, aktivizma za ženska prava, od početka 19. stoljeća do sadašnjosti, koje su uprkos podređenoj ulozi u tradicionalnom društvu, svojim talentom, snagom volje i borbenim duhom dale izuzaten doprinos duhovnom identitetu Austrije.